Fotoprotekcija ili zaštita od sunčevog zračenja uključuje izbjegavanje izlaganja suncu, upotrebu lokalnih pripravaka sa faktorima zaštite od sunca i zaštitnu odjeću.

Trebamo se podsjetiti na nekoliko činjenica o sunčevom svjetlu; ono je svugdje prisutno i izvor je svjetlosti na zemlji. Na Zemlju dopire dvije trećine sunčeve energije i to 10 % čini UV zračenje , 50 % vidljiva svjetlost i 40 % infracrveno zračenje i te vrste svjetlosti spadaju u neionizirajuće zračenje .

Spektar ultravioletnog zračenja (UV) sastoji se od tri dijela:

1. Najkraći valovi čine UVC zračenje ( manje od 290 nm) – te zrake u atmosferi zadržava i odbija ozonski omotač tako da one ne dopiru do Zemlje
2. UVB zračenje je zračenje srednje valne duljine ( 290-320 nm) – zaslužno je opekotine na koži tj. solarni eritem (crvenilo). UVB zračenje prolazi kroz vodu a zaustavlja ga staklo. Učinak UVB zračenja na kožu vidljiv je nakon 12-24 sata u obliku solarnog eritema i eventualno upale koja nastaje zbog oštećenja keratinocita (stanica gornjeg sloja kože –epidermisa). UVB zračenje ima toksični učinak na keratinocite i na taj način dovodi do suncem uzrokovane karcinogeneze.  Pozitivni učinici su sudjelovanje u sintezi vitamina D i pozitivan učinak na raspoloženje.
3. UVA zračenje je ultravioletno zračenje najveće valne duljine ( 320-400 nm) i time je najmanje toksično. Intenzitet UVA u sunčevom svjetlu je 500-1000 puta jači nego UVB zračenje. Utjecaj UVA zračenja na kožu je brz i efekti eritema i tamnjenja se razvijaju odmah po izlaganju kože UVA zračenju. UVA zračenje nema toksičnog učinka na keratinocite, UVA zračenje prolazi kroz staklo. UVA zračenje je odgovorno za većinu reakcija na lijekove koje su uzrokovane izlaganjem suncu.

 

Vidljiva svjetlost i infracrveno zračenje:

Biološki učinci vidljive svjetlosti na kožu su minimalni i izuzetno rijetki. Infracrveno zračenje može, u slučaju većih doza, dovesti do toplinskog oštećenja kože.

 

PIGMENTACIJA – TAMNJENJE KOŽE

Do tamnjenja kože dolazi zbog stimulacije melaninskog sistema od strane sunčevog zračenja. Razlikujemo dvije vrste pigmentacije:

1. Trenutna/ brza pigmentacija – uzrokovana UVA dijelom sunčevog spektra
2. Kasna/ odgođena pigmentacija – nastupa 24-72 sata nakon izlaganja uglavnom UVB ili nakon višekratnog izlaganja UVA zračenju

 

Reakcije kože na izlaganje UV zračenju mogu biti različite:

U akutne reakcije spadaju:  akutna pojava eritema i upale u koži ( „izgorjeli smo na suncu“) , trenutna i odgođena pigmentacija, sinteza melanina, imunosupresija.

U kronične promjene  promjena u koži izazvane izlaganjem suncu spadaju: ekstrinzičko starenje, solarna elastoza , pojava malignoma kože koji su uzrokovani suncem; bazocelularni karcinom, planocelularni karcinom, aktiničke keratoze, melanom.

Neke dermatološke bolesti mogu biti potaknute sunčevom svjetlošću ( npr . lupus erythematosus, PLE).

*Dermatitis solaris –  akutni eritem i upalna reakcija kože  tj. „ izgorjelost na suncu“ je jedna od najčešćih bolesti tj. stanja u ljudi. Šansa svakoga od nas da će jednom u životu „izgorjeti na suncu“ je 100 %, osim kod osoba s tamnom i crnom kožom. Faktori koji će utjecati na to su kvaliteta zračenja (UVB zrake) , duljina ekspozicije i stupanj zaštite od sunčevog zračenja. Dermatitis solaris je reakcija u koži koja je potaknuta UVB zrakama koje dovode do pojave eritema. Ukoliko je to sunčevo zračenje još pojačano refleksijom od vodene površine, snijega ili pijeska veća je šansa za pojavu ovih kožnih promjena. Crvenilo se obično javlja 4-6 sati nakon izlaganja suncu, vrhunac eritema vidjeti ćemo nakon 12-24 sata, a koža će početi blijedjeti nakon 72 sata. Na koži se osim crvenila i topline mogu pojaviti i mjehuri i ljuskanje kože. Kožni simptomi mogu biti praćeni i općim simptomima u smislu topline i umora  i ponekad glavobolje ukoliko je izlaganje jakoj sunčevoj svjetlosti bilo predugo.

*Najčešće kronične promjene koje nas zabrinjavaju, a koje nastaju kao posljedica ponavljanog izlaganja sunčevom svjetlu je starenje kože. Sve vrste stanica u koži bivaju promijenjene pod utjecajem sunčevog zračenja.   Većina kožnih tumora nastaje na suncem oštećenoj koži ( planocelularni i bazocelularni karcinomi i melanom).

*PLE – polimorfna erupcija uzrokovana suncem tj. eczema solare je čest  oblik fotodermatitisa i od njega oboli oko 20 % populacije u nekom obliku. Promjene na koži javljaju se u proljeće ili u rano ljeto (u prvim danima izlaganja suncu )  i kod pojedinog pacijenta su uvijek jednake  i to u jednom od ovih oblika: papule, papulovezikule, bule ili promjene koje izgledaju poput uboda insekata.  Promjene na koži se pojavljuju nakon nekoliko sati do nekoliko dana nakon izlaganja suncu i to na mjestima koja su izložena suncu, uz prateće crvenilo i svrbež. Pacijenti ove promjene opisuju kao „alergiju na sunce“.  Promjene na koži se spontano povlače nakon nekoliko dana, no pacijentima možemo pomoći savjetujući im aplikaciju lokalnih pripravaka koji umanjuju svrbež, blage lokalne kortikosteroidne kreme, širokospektralnu fotozaštitu koja uključuje izbjegavanje izlaganja suncu, mehaničku zaštitu (kape, šeširi, zaštitna odjeća), te lokalne pripravke sa zaštitnim faktorima od UVA i UVB sunčevog zračenja.

FOTOPROTEKCIJA

Štetne posljedice izlaganja sunčevom svjetlu najbolje će se izbjeći ako se držimo pravila širokospektralne fotoprotekcije  koja uključuje izbjegavanje izlaganja suncu, mehaničku zaštitu (kape, šeširi, zaštitna odjeća), te lokalne pripravke sa zaštitnim faktorima od UVA i UVB sunčevog zračenja.

Često se postavlja pitanje – što znači npr. faktor zaštite od sunca ( SPF ) 15. Evo objašnjenja: Osoba koja bi pocrvenjela na suncu nakon 10 minuta, nanošenjem SPF 15 na kožu taj  period produljuje 15 puta tj. moći će biti izložena sunčevom zračenju a da ne pocrveni otprilike 150 minuta.

U lokalnim  pripravcima za zaštitu od sunca razlikujemo kemijske i fizikalne filtere. Kemijski filteri u sebe apsorbiraju UV zračenje, a fizikalni filteri blokiraju i reflektiraju svjetlost.

Nekoliko savjeta vezanih za zaštitu od sunca:

Kod umjerenog izlaganja suncu preparati sa SPF15-30 za zaštitu tijela u većini slučajeva biti će dostatni. No, kod dužeg izlaganja jačem suncu potrebno je koristiti veće zaštitne faktore; SPF 30-50 osobito na licu. Skijaši, planinari i osobe sa osjetljivom kožom također trebaju koristiti visoke zaštitne faktore u lokalnim pripravcima za zaštitu od sunca. Važno je sjetiti se i fotoprotekcije za usnice. Postoje razni oblici sredstava za zaštitu od sunca; gel se bolje i brže  upija u kožu, no može ju isušivati, losioni su izbor većine, kreme ne isušuju kožu no mogu djelovati blago okluzivno.

Važno je sredstva sa faktorima zaštite od sunca nanositi prije izlaganja suncu i više puta tijekom dana, osobito nakon kupanja.

Kod osoba kod kojih se razvije fotosenzitivni dermatitis trebamo misliti na alergijsku reakciju na preparate za zaštitu od sunca.

Što se tiče „ sunčanja“ u solariju – treba ga izbjegavati.

Preparati za samotamnjenje „ bojaju“ gornji sloj epidermisa. Taj učinak je trajan, boja se ne može oprati dok se koža ne odljušti u svom fiziološkom procesu obnavljanja. Potrebno ih je nanositi ujednačeno na suhu kožu kao bi se smanjila mogućnost nastajanja neravnomjerne obojanosti kože.

Uzimanje B- karotena ne štiti od UV zračenja, može dovesti do nastanka  žućkasto – narančaste boje kože.